Postklinik retweeted
Kongregacija za propagandu vjere 1642. potvrđuje molbu kapetana kohorte Hrvata u Milanskom Vojvodstvu Luke Matekovića Bugarina (Hrvat iz Bugarske?) da se njihovim duhovnikom imenuje fra Franjo Bašić iz Hercegovine s obzirom da on dobro poznaje "ilirski jezik spomenutih Hrvata":
Kongregacija za propagandu vjere 1642. potvrđuje molbu kapetana kohorte Hrvata u Milanskom Vojvodstvu Luke Matekovića Bugarina (Hrvat iz Bugarske?) da se njihovim duhovnikom imenuje fra Franjo Bašić iz Hercegovine s obzirom da on dobro poznaje "ilirski jezik spomenutih Hrvata":
Postklinik retweeted
Ibrahim Pečevija (1574 – 1649), osmanski povjesničar podrijetlom iz Bosne, a rodom iz Pečuha, svoj je jezik nazivao bosanskim i hrvatskim.
Oba naziva upotrebljava u svojem djelu Tarih-i Peçevi. Na ovom mjestu kaže da kraljica na bosanskom i hrvatskom jeziku znači "kraljeva žena"
Postklinik retweeted
Pjesma Fra Vice Vicića o Fojnici iz 1785.
Blago tebi, o, Fojnico naša,
jer dragi kamen po srići si našla
Antuna svetog teb’ zaštitelja,
obranitelja.
Antune, dakle, ti Fojnicu brani
i nas sve tužneh svakog zla obrani,
jer molbe tvoje jake su kod Boga milostivoga.
Postklinik retweeted
Veliki thread (1/21) 🧵
“Kraljica Ilira” = Bosanska kraljica Katarina?
Malo ljudi zna da je kraljica Katarina u Rimu bila skupa s Nikolom Modruškim glavna vođa “Ilira” i da se s njim zalagala za uspostavu “Ilirskog kraljevstva” s kotromanićko-aragonskim parom na tronu.
Postklinik retweeted
Seal of the Illyrian College in Rome, 1585
In the corners are the coats of arms of Dalmatia, Croatia, Bosnia and Slavonia
Postklinik retweeted
Po okončanju svečane presude Sv. Rote 1656, predsjednik Kaptola sv. Jeronima poznati Dubrovčanin Stjepan Gradić dao je izraditi zemljovid "prave ilirske pokrajine", de facto vele Hrvatske, i to uz pomoć Trogiranina Ivana Lučića koji je tad pripremao De regno Dalmatiae et Croatiae
Postklinik retweeted
(1/6) Kratko objašnjenje zašto je književnost Bosne Srebrene (tako i spomenuto Matijevićevo djelo) dio hrvatskog jezičnog i književnog korpusa.
Razumijevanje i značenje bosanskog lingvonima se suštinsko razlikuju između današnjim Bošnjacima i tadašnjim bh. katoličkim piscima.
Postklinik retweeted
Zagrebački biskup Petar Petretić 1662. razlikuje “Vlahe šizmatike” od Predavaca koji su “ljudi katolici slavenske aliti hrvatske narodnosti” te koji su došli iz ejaleta Bosna (hominis Catholici Sclavonicae aut Croatiae nationis [NSK R 3887]).
1/3
Malo je poznato da se pripadnici plemičke obitelji Zapolja u izvorima spominju i kao Hrvati i kao Bosanci.
Najvjerojatnije su se doselili iz Bosne u okolicu Požege, a od tamo u daljnje dijelove Ugarske. Pritom su hrvatsko i bosansko ime korišteni kao sinonimi za istu narodnost.
Slike iz Tibor NEUMANN; "Two Palatines and a Voivode, or the Szapolyai Family’s Journey to the Royal Throne"; "A Forgotten Hungarian royal Dynasty : THE SZAPOLYAIS"; Budimpešta; 2020.; str. 22 do 24
Link: academia.edu/50088522/Two_Pa…
1
6
486
Također pogledati Tibor NEUMANN; "A Szapolyaiak erdélyi ága: a Mikeszászai Horvát család"; "Acta Historica Tomus CXXXII."; Szeged; 2011.
Link: academia.edu/5473750/A_Szapo…
5
370
1608. godine među prelatima i magnatima koji su bili pozvani na Požunski sabor iz Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmcije spominje se i bosanski biskup ⬇️
Slika iz Ferdo ŠIŠIĆ; "Acta comitialia regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae; Hrvatski saborski spisi; Knj. 5: Od godine 1609. do 1630. godine s dodatkom od god. 1570. do god. 1628.; Zagreb; Academia scientiarum et artium Slavorum meridionalium; str. 649
dizbi.hazu.hr/?pr=i&id=21436…
8
406
Postklinik retweeted
The 5 churches in Bosnia which survived Turkish rule:
1. Church of St. John in Podmilačje, Jajce
Built in 1416, it was a major pilgrimage site for Bosnian Catholics with thousands of people making a pilgrimage there every year. Some interesting legends surround the church too.
9. kolovoza 1235. godine papa Grgur IX. piše hrvatskom hercegu Kolomanu (koji se u izvorima spominje kao "dux Croatiae et Dalmatiae" te kao "dux totius Sclavoniae") kako mu povrđuje njegovu upravu nad Bosnom koju mu je na vladanje predao njegov otac kralj Andrija II.
Niz postova (1/6)
1683. g. Hrvati iz Rame su se doselili u Sinjsku krajinu. Jedan potomak tih doseljenika bio je fra Petar Filipović koji 1765. piše o svom učitelju i vrlo vjerojatnom rođaku fra Jeronimu Filipoviću da je napisao tri knjige na "slavni nasc harvaski jezik": ⬇️
(5/6)
Karlo JURIŠIĆ; "O. FRA JERONIM FILIPOVIĆ"; Zbornik o fra Jeronimu Filipoviću; Zagreb; 2005.; str. 201
Alojz JEMBRIH; "STADLEROVO IZDANJE FILIPOVIĆEVIH PROPOVIJEDI O NAUKU KRŠĆANSKOM"; Zbornik o fra Jeronimu Filipoviću;Zagreb; 2005.; str. 228
(6/6)
Fra Lovro ŠITOVIĆ; Grammatica Latino-Illyrica ex Emmanuelis; Venecija; 1781.; str. 3
Link: digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=10…
Također vidjeti Mislav CVITKOVIĆ; "Fra Petar Filipović i njegovo djelo"; Cetinska vrila; 2015.
Link: academia.edu/20411281/Fra_Pe…





















