Gordan Stojović

🇲🇪🇪🇺 Još dva zatvorena poglavlja – još jedan važan korak ka članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji! Zatvaranjem poglavlja 1 – Sloboda kretanja robe i 12 – Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, Crna Gora je uspješno završila pregovore u 23 od ukupno 33 poglavlja. Vlada premijera Milojka Spajića, predvođena Pokretom Evropa sad, nastavlja da ostvaruje istorijske rezultate na evropskom putu naše države. Cilj je jasan: pristupni ugovor 2027. i punopravno članstvo u EU 2028. godine! Crna Gora potvrđuje svoje mjesto u evropskoj porodici naroda! 🇲🇪🇪🇺 #28by28

Con profunda tristeza y consternación, expreso mis más sinceras condolencias al pueblo español por la trágica pérdida de vidas humanas en el accidente ferroviario. En estos momentos de dolor, mi solidaridad está con las familias de las víctimas y con toda España. Deseo una pronta recuperación a los heridos. Montenegro acompaña al pueblo español en su duelo, unido por los lazos de amistad, respeto y solidaridad que nos unen. 🇲🇪🤝🇪🇸

Čestitam Studentskoj listi na izbornoj pobjedi. Čestitam mojim Beograđanima i svim građanima Srbije. Držao sam se principa nemiješanja u unutrašnja politička pitanja Srbije i nijesam želio da svojim javnim istupima utičem na odluke njenih građana. Ipak, svi koji me poznaju znaju da je moje srce uvijek bilo uz Beograd, a posebno uz Novi Beograd, gdje sam rođen i odrastao. Danas želim da uputim čestitke studentima i svim građanima Srbije koji su učestvovali na izborima. Njihova angažovanost i spremnost da preuzmu odgovornost za budućnost svoje zemlje zaslužuju poštovanje. Neću ni danas govoriti Srbiji kojim putem treba da ide. To pravo pripada isključivo njenim građanima. Vjerujem, međutim, da su dijalog, odgovornost, poštovanje institucija i uvažavanje različitih stavova najbolji temelj za budućnost svake države. Ovaj trenutak za mene ima i ličnu dimenziju. Osjećam dug prema svojim precima, među kojima su bili Stojovići koji su učestvovali u oslobađanju Beograda, kao i prema svom djedu, koji je pripadao generaciji generala koja je na vrijeme upozoravala na opasnosti autoritarne politike i razaranja društva. Njegov život bio je posvećen izgradnji Srbije i vjeri da se ona može razvijati kao uređena, slobodna i odgovorna država. Odrastao sam slušajući o Stambolićima, Koči Popoviću i drugim velikim ljudima svog vremena, o onima koji su vjerovali u Srbiju otvorenu prema svijetu, u kojoj se političke razlike rješavaju razgovorom, a ne podjelama i sukobima. Te vrijednosti i danas smatram važnim. Zato se radujem svakom koraku koji doprinosi većem učešću građana, jačanju demokratske kulture i odgovornosti svih političkih aktera. Razlike u stavovima su prirodne, ali budućnost se može graditi samo uz međusobno poštovanje i svijest o zajedničkom interesu. Imam pravo da se radujem zbog Beograda, grada u kojem sam rođen, odrastao i naučio mnogo toga što me je kasnije oblikovalo kao čovjeka. I imam pravo da vjerujem u onu Srbiju o kojoj su govorili ljudi uz čije sam ideje odrastao — Srbiju slobodnih građana, snažnih institucija i dostojanstvene budućnosti. Neka je srećno mojim Beograđanima, posebno Novobeograđanima. I neka je srećno Srbiji.

Mis más sinceras felicitaciones, querida @DolorsMM , por tu elección como vicepresidenta del Grupo PPE! Tu liderazgo y tu compromiso con los valores europeos son una inspiración para quienes trabajamos por una Europa más fuerte y unida. Desde el Movimiento Europa Ahora (Pokret Evropa Sad), esperamos seguir estrechando nuestra cooperación dentro de la familia del PPE y avanzar hacia un objetivo compartido: que Montenegro ocupe el lugar que le corresponde como miembro pleno de la Unión Europea. Te deseo muchísimo éxito en esta nueva etapa! 🇪🇸🇪🇺🇲🇪

Warm congratulations to @ManfredWeber and all elected members of the EPP Group leadership in the European Parliament. I wish you every success in advancing a strong, united and confident Europe. On behalf of the Europe Now Movement (Pokret Evropa Sad), we look forward to deepening our cooperation within the EPP family and working towards our shared ambition: a European Union strengthened by enlargement, with Montenegro as a full member.

Glasanje za ustavne promjene pokazalo je da Crna Gora, kada je najvažnije, može okupiti potrebnu većinu oko svog evropskog cilja. Pokret Evropa sad potvrdio je odgovornost koju nosi kao vodeća snaga vlasti, dok je dio opozicije, podržavajući promjene, stavio interes države iznad partijskih razlika. Ovo nije bio samo čin političkog kompromisa, već konkretan doprinos jačanju institucija, vladavini prava i nastavku evropskih integracija. Takvim odlukama Crna Gora potvrđuje da je spremna za završnu fazu pregovora i članstvo u Evropskoj uniji. Ko nije glasao za promjene teško može tvrditi da mu je evropski put Crne Gore stvarni prioritet. Podrška Evropskoj uniji ne dokazuje se deklaracijama, već glasom onda kada se odlučuje o budućnosti države.

Evropu treba približiti ljudima 🇲🇪🇪🇺 U Rovinju sam učestvovao na panelu „Od pristupnih pregovora do podrške građana: kako Evropu približiti ljudima”, u organizaciji Fondacije Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju. Panel sam dijelio sa ministarkom kulture Republike Slovenije dr Ignacijom Fridl Jarc i poslanikom u Evropskom parlamentu dr Karlom Resslerom. Razgovarali smo o tome kako proces pristupanja učiniti razumljivim i bliskim građanima. Evropski put Crne Gore traži podršku građana, ali i snažne političke saveze. Kroz saradnju u okviru Evropske narodne partije (EPP) učestvujemo u razgovorima koji oblikuju politiku proširenja i gradimo podršku za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji. Zahvaljujem Fondaciji Konrad Adenauer na pozivu i kolegama panelistima na otvorenom razgovoru. #CrnaGora #Montenegro #EU #EUenlargement #EPP #KAS #Rovinj #EvropskaUnija

Poštovane koleginice i kolege, Nijesu sva glasanja ista. O nekima se govori samo dok se ne saopšte rezultati, a neka ostaju kao trajno svjedočanstvo o odgovornosti koju smo imali i odluci koju smo donijeli. Glasanje o ustavnim promjenama koje treba da otvore put evropskoj budućnosti Crne Gore pripada upravo toj drugoj vrsti. Zato vas pozivam da glasamo za njih. Da iskoristimo šansu koju smo zajedno stvarali kroz godine rada, reformi i odricanja. Tu šansu niko od nas nema pravo da potroši na međusobna nadmetanja. Previše je velika za naše sujete, a previše važna za generacije koje dolaze. Godine 1991. imao sam četrnaest godina i bilo me je sramota agresije na Hrvatsku koja je krenula i iz Crne Gore. Nijesam razumio sve što razumijem danas, ali sam znao da se čini velika greška. Imao sam sreću da odrastam među ljudima koji su odmah rekli ne. Učili su me da ljubav prema svojoj zemlji podrazumijeva i hrabrost da se usprotiviš zlu koje se čini u njeno ime. Da savjest ne smije čekati da većina promijeni mišljenje. Godine 2006, iako je Liberalni savez već bio ugašen, a ja se bavio privatnim poslom, znao sam da je DA jedini pravi izbor za Crnu Goru. Nijesam morao biti u politici da bih razumio odgovornost tog trenutka. Znao sam da jedna generacija dobija priliku da obnovi državu i da tu priliku mora prepoznati dok je pred njom. Kasnije sam svjesno napustio uspješnu privatnu karijeru i izabrao javni rad. Želio sam da, koliko umijem, budem skromni prosvetitelj: da spajam ljude, otvaram vrata i kroz institucije povezujem zaboravljene crnogorske emigrante sa obnovljenom Crnom Gorom. Da njihova pripadnost dobije odgovor države koju su njihove porodice sačuvale u pamćenju i onda kada ih je ona zaboravljala. Niko od nas nije savršen. Ja prvi. Svi imamo greške i zablude, pogrešne procjene i riječi koje bismo danas izgovorili drugačije. Upravo zato moramo biti sposobni da učimo, da priznamo i da izaberemo bolje. Prosvetiteljska odgovornost počinje tamo gdje čovjek pristane da opšte dobro stavi iznad sopstvene nepogrešivosti. Te istorijske trenutke ne izjednačavam. Ali u svakome od njih prepoznajem isto pitanje: imamo li hrabrosti da donesemo pravu odluku dok od nje još zavisi budućnost? Bilo bi porazno da generacija koja je dobila priliku da Crnu Goru uvede u Evropsku uniju ostane upamćena po tome što je tu priliku zaustavila pred njenim vratima. Da poslije obnovljene državnosti svojoj djeci ostavimo nedovršen evropski dom, uz objašnjenje da nijesmo mogli da se dogovorimo. Koleginice i kolege, glasajmo za ustavne promjene potrebne našem evropskom putu. Sačuvajmo svoje razlike, ali pokažimo da umijemo prepoznati zajedničku odgovornost. Građani od nas očekuju da šansu pretvorimo u rezultat. Kao što sam sa četrnaest godina znao da agresiji treba reći NE, kao što sam 2006. znao da obnovljenoj Crnoj Gori treba reći DA, tako znam i sad. DA za Evropsku uniju.

Kada BRICS prijeti da postane RIKS Sada, kada se pogledaju posljednje izjave mogućeg budućeg predsjednika Brazila o BRICS-u, i kada se sjetimo onoga što se dogodilo sa Argentinom, postaje još očiglednije ono što se nekima isplatilo da prikriju. Te osobe koje su na Balkanu pominjale BRICS, ne mnogo, ali povremeno, kao veliku alternativu budućnosti, nisu se bavile analizom. Bavile su se propagandom. Propagandom usmjerenom ka najmanje informisanima, ka masama, ka onima kojima se može prodati ideja o svemoćnom bloku a da ne upitaju od čega je napravljen. Jer dovoljno je pogledati činjenice da bi se iluzija raspala. Argentina je ušla odlukom, a izašla jednim potpisom Vlada Alberta Fernándeza ispregovarala je njen ulazak uz lični podršku Xi Jinpinga; puno članstvo trebalo je da stupi na snagu 1. januara 2024. Dana 29. decembra 2023, svega nekoliko dana prije roka, predsjednik Javier Milei poslao je pisma Brazilu, Rusiji, Indiji, Kini i Južnoj Africi, sa suvom formulacijom: „u ovom trenutku se ne smatra prikladnim pristupanje Republike Argentine BRICS-u kao punopravne članice“. Blok u koji se ulazi iz ideološkog ubjeđenja jedne vlade, a napušta ga potpisom sljedeće, nije strateški savez: to je reverzibilan gest, vezan za raspoloženje svakog izbornog ciklusa. A sada i samo „B“ iz BRICS-a podrhtava Zemlja koja bloku daje ime i težinu stiže do drugog kruga predsjedničkih izbora 25. oktobra. Flávio Bolsonaro, koji je u prvom krugu dosegao oko 47%, otvoreno je doveo u pitanje korisnost bloka; u njegovom okruženju već se govori o tome da treba „razmisliti o izlasku“. Ne vjerujem da će Brazil zaista izaći, i analitičari se slažu: čak i ako desnica pobijedi, formalni i trenutni raskid je malo vjerovatan; najizglednije bi bilo zahlađenje, pražnjenje BRICS-a iznutra. Ali već i to što uopšte možemo zamisliti BRICS pretvoren u RIKS govori sve što treba znati. Blok čija se kičma može savijati zavisno od toga ko pobijedi na nekim nacionalnim izborima nije alternativni poredak: to je koalicija po računici, heterogena i bez zajedničkog pravca. A ovdje je poenta za nas Ako je BRICS reverzibilan za Argentinu i krhak za Brazil, šta bi mogao da ponudi jednoj balkanskoj zemlji? Nema zajedničku valutu, nema jedinstveno političko vođstvo, nema integrisano tržište kojem bi se pristupilo, nema pravila koja ikoga obavezuju. Nudi fotografije sa samita i retoriku multipolarnosti. Za Balkan to nije put: to je skretanje. Jedina stvarna alternativa, jedina integracija koja donosi pravila, tržište, institucije i predvidivost, jeste Evropska unija. Ne zato što je savršena, već zato što je jedino konkretno što je na stolu. I za Balkan ovo nije opcija među više njih: to je jedina moguća budućnost. Nije to bio BRICS, niti će biti bilo koji maglovit blok koji se sastavlja i rasturа u ritmu tuđih izbora. Evropski put je jedini koji ovom regionu nudi stabilno mjesto, sa glasom i sa pravilima, umjesto pozajmljenog sjedišta na fotografiji sa samita. I, iako kao posmatrač nastojim da ostanem nepristrasan, usuđujem se reći nešto: sami brazilski izbori konačno će pokazati ono što već neko vrijeme tvrdim. Ako Bolsonaro pobijedi i BRICS počne da se ljulja iz vlastitog jezgra, biće očigledno da nikada nije bio onako čvrst blok kakvim su nam ga propagandisti predstavljali. A oni koji su ga na Balkanu prikazivali kao alternativu moraće da objasne zašto su preporučivali da budućnost naših naroda vežemo za nešto toliko krhko da može izgubiti jedno od svojih slova u jednoj jedinoj izbornoj noći.

Gospodinu Staniću se, izgleda, malo zamaglila računica. Niko nije rekao da će u Crnu Goru doći 50.000 ljudi iz Bangladeša. Rečeno je da našoj ekonomiji godišnje nedostaje više od 50.000 radnika ( nedostajaće još i više sa tempom izgradnje infrastrukture, razvoja turizma i ostalih privrednih grana ) i da dio tog nedostatka može biti nadomješten kvalifikovanom stranom radnom snagom. Ozbiljna politika traži da razlikujemo činjenice od konstrukcija. A kada se ekonomska tema pretvara u zastrašivanje građana „Bangladešanima“, onda više ne govorimo o ekonomiji, već o retorici koja opasno klizi ka ksenofobiji. Brojke treba čitati trezveno, a ljude cijeniti po tome kako rade i poštuju državu — ne po pasošu ili boji kože. Žao mi je što vam smeta nečija boja koža, vjeroispovjest ili slično. Želim da vjerujem da nije tako.

„EU mora održati riječ. Ko napreduje u reformama, mora napredovati i u procesu pristupanja.“ Poruka njemačkog ministra vanjskih poslova da je Crna Gora na putu da postane 28. članica EU snažan je podsticaj da nastavimo započeti posao. Evropska agenda je centralni prioritet Vlade i Pokreta Evropa sad. Rezultati u pregovaračkom procesu pokazuju koliko je važno zadržati fokus, političku stabilnost i tempo reformi. Cilj je jasan: završiti posao i uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju. 🇲🇪🇪🇺 rtcg.me/vijesti/politika/890…

Danas sam u Daki imao čast da posjetim Parlament Bangladeša i razgovaram sa potpredsjednikom parlamenta, Kaiserom Kamalom, o jačanju odnosa između naših država i značaju parlamentarne saradnje. Tokom susreta predložio sam formiranje parlamentarne grupe prijateljstva između Crne Gore i Bangladeša, koja bi otvorila prostor za redovan dijalog, razmjenu iskustava i dobrih parlamentarnih praksi. Vjerujem da neposredna saradnja poslanika može doprinijeti boljem razumijevanju naših društava i povezivanju dvije zemlje. Posebno sam istakao značaj parlamentarnog nadzora nad radom izvršne vlasti i ulogu skupštinskih odbora u tom procesu. Naglasio sam i da snažna demokratija podrazumijeva odgovornu vlast i konstruktivnu opoziciju, čiji se doprinos mjeri kvalitetom predloga i brigom za javni interes. Potpredsjednik Kamal govorio je o novom poglavlju parlamentarne demokratije u Bangladešu nakon julskih događaja, kao i o očekivanjima da parlament doprinese ekonomskom napretku i boljem životu građana. Zahvalan sam na srdačnom prijemu i otvorenom razgovoru, uz uvjerenje da ovaj susret može biti početak bliže saradnje naših parlamenata.

Izmjenom zakona koju sam inicirao konačno se ispravlja nepravda prema onima koji ne glasaju u Crnoj Gori, nemaju niti traže njeno državljanstvo, često više ne govore jezik svojih predaka, ali je vole bez računice i bez očekivanja da im se išta pokloni. Crna Gora im je, ne razumijevajući njihovu privrženost, okrenula leđa. Oni njoj nijesu nikada. Ni nakon više od sto godina samoće, daleko od zemlje iz koje su njihove porodice potekle. Njihova pripadnost zaslužuje poštovanje, a njihov glas mjesto u institucijama. Ova izmjena zakona je korak ka tome da Crna Gora konačno prepozna ljude koji su je sačuvali u porodičnom pamćenju, čak i kada je ona njih zaboravljala. Hermanos bienvenidos a su casa! vijesti.me/vijesti/politika/…

Povjerenje postaje jedan od najvažnijih resursa međunarodne politike. U svijetu u kojem se savezništva mijenjaju, tehnologija preoblikuje društva, a geopolitičko nadmetanje dobija nove razmjere, sposobnost da razgovaramo i gradimo partnerstva određivaće našu zajedničku budućnost. O tim pitanjima razgovarali smo na uvodnom panelu konferencije Bay of Bengal Conversation 2026, posvećenom moći, tehnologiji i povjerenju u vremenu neizvjesnosti. Razmjena mišljenja sa predstavnicima politike, diplomatije, akademske zajednice i međunarodnih medija otvorila je važne teme: kako očuvati bezbjednost, podstaći prosperitet i održati saradnju u međunarodnom poretku koji prolazi kroz duboke promjene. U razgovoru su učestvovali državna ministrica vanjskih poslova Bangladeša Shama Obaed Islam, profesor Državnog univerziteta Ilinois Ali Riaz, zamjenik šefa misije Ambasade Norveške u Bangladešu Alexander Falck-Bilden i bivši predsjednik Srbije Boris Tadić. Panel je moderirao Charles Thomas Campbell, urednik magazina TIME iz Singapura. Za Crnu Goru, ovakvi razgovori predstavljaju priliku da doprinese globalnom dijalogu i razvija odnose sa partnerima izvan svog neposrednog okruženja. Našu međunarodnu poziciju jačamo prisustvom, kredibilitetom i spremnošću da ponudimo sopstveni pogled na zajedničke izazove. Na marginama sastanaka sastao sam se i sa državnom ministricom vanjskih poslova Bangladeša, Shamom Obaed Islam. Takvi susreti daju posebnu vrijednost međunarodnom dijalogu i otvaraju prostor za bliže povezivanje naših zemalja. Crna Gora treba da bude prepoznata kao zemlja koja razumije promjene, njeguje povjerenje i aktivno gradi partnerstva. To je važan dio odgovorne politike prema budućnosti.

Juče, 1. oktobra, navršilo se 35 godina od početka napada na Dubrovnik. Mislim prije svega na one koji su izgubili živote, na porodice koje su ostale bez svojih najmilijih i na ljude koji su mjesecima živjeli pod granatama, bez struje i vode, u gradu koji su voljeli. Imao sam tada 14 godina. Bio sam dovoljno star da razumijem da se događa nešto strašno, a premlad da razumijem kako je to uopšte moguće. Grad koji je bio naš susjed, naš prozor u svijet, odjednom je postao meta. Jedno pamtim jasnije od svega: moj đed, penzionisani general, bio je veliki protivnik tog sramnog napada. Čovjek koji je život proveo u vojsci znao je bolje od mnogih da to nije bila odbrana ničega, nego sramota koja će dugo pratiti ime Crne Gore. Njegovo protivljenje me je oblikovalo više nego što sam tada mogao da shvatim. Vjerujem da nijedno formalno izvinjenje nije dovoljno. Nije dovoljno za ono što je Dubrovnik pretrpio. Nije dovoljno ni prema onim građanima Crne Gore, a bilo ih je mnogo, koji su se ovom ratu protivili, tiho ili glasno, često uz lični rizik. I njihov glas zaslužuje da bude zapamćen. Nove generacije nijesu odgovorne za ono što se tada desilo. Ali imaju pravo da znaju istinu. Samo iskreno suočavanje sa prošlošću, u školama, u institucijama i u pravosuđu, može vratiti puni smisao onome što smo nekad zvali čojstvom i junaštvom. Čojstvo nije u tome da ne pogriješiš. Čojstvo je u tome da priznaš, zapamtiš i ne ponoviš.