Podzastupljenost u vlasti jednako je podzastupljenost i podređenosti u ekonomiji. I obratno.
Moj osvrt - odgovor.ba/article/30136
Portali bez impresuma, kojima se bavi čak i Evropska komisija u izvještaju, nisu problem po sebi. Glavno pitanje je gdje ti mediji plasiraju sadržaj. Na društvenim mrežama, na Facebooku i Instagramu (Meta) prvenstveno. Ta kompanija naprosto forsira lažne vijesti i dezinformacije.
"... država je jaka u onoj mjeri u kojoj upravljači mogu nametnuti svoju volju uprkos volji ostalih izvan ili unutar države. (...) Zaista jaka država rijetko osjeća potrebu za politikom čvrste ruke." Immanuel Wallerstein
Od dugo najavljivanog, traženog pa i osporavanog zakona o transparentnom vlasništvu medija, važnije je obavezati organe i javna preduzeća da transparentno prikazuju koliko novca troše na promociju i oglašavanje i kome taj novac odlazi. odgovor.ba/article/29939
Ako Adnan Šteta i drugi Bošnjaci i Bosanci iz vrha SDP-a žele prpošnog Davora Čičića gurati u vatru i pred kamere kao profesionalne Hrvata - bujrum!
odgovor.ba/article/29924
Kakva minijatura iz antropologije kasnog kapitalizma.
Ovogodišnji Puračić bio je poput kratkometražnog dokumentarca Krste Papića iz 1968. godine, Kad te moja čakija ubode, koji se odvija upravo u mjestima oko Tuzle, među kojima je i Puračić. Riječ je o dokumentarcu koji prikazuje jedan potpuno drugačiji život u tadašnjoj Jugoslaviji u odnosu na promjene koje su se dešavale u većim centrima poput Ljubljane, Zagreba, Beograda i Sarajeva. U tom dokumentarcu čakije su zaista znale povrijediti ljude zbog raznoraznih, nerijetko sasvim bezazlenih povoda. Mene je, međutim, čakija ubola figurativno: trgnuo sam se i počeo razmišljati o tome koliko potrošačka kultura, koja je manje-više globalni fenomen, može biti drugačija u vašarskim okolnostima.
VIŠE NA odgovor.ba/article/pogledi/2…
Kakva minijatura iz političke filozofije @SkenderVakuf
Ustav Bosne i Hercegovine, dakle najviši zakon u našoj zemlji, takav je da je većina državljana ipak zadovoljna njime u dovoljnoj mjeri, te nema potrebe da u odnosu na većinu ljudi, svaki dan, bude provođen štapom: većina, u praktičnom smislu, prihvata BiH sa njenom ustavnom strukturom, koja uključuje entitete, kantone, domove naroda, predstavničke domove, itd. Suveren, koji je, uz ostalo, višenacionalan, preobrazio je svoju (vojnu) silu u pravo. Nema potrebe za prekomjernom upotrebom štapa, dovoljan je strah kombinovan sa time da je zakonski poredak u dovoljnoj mjeri prihvatljivi većini.
VIŠE NA odgovor.ba/article/pogledi/2…
7
441
Šest miseci lita, šest zime. Pamtim ljude koji su tako računali godinu. Ljeto počne na Jurjev(o) / Đurđevdan / Rozi-Hidr / Hidrelezi / Ederlezi, 6. maja, a završi danas, 8. novembra, na (Rozi-)Kasum / Mitrovdan, kad počinje zima. Drevne su naslage pod ovim kalendarom, stočarske uglavnom; u specifičnom polunomadskom životu, u tzv. transhumanci, od Dinarida do Pirineja i gdje sve ne, živjelo se ljeti u planini, zimi u ravnici; na Vlašiću i u Posavini, u planinama oko Andore i u Kataloniji.
Kažu da od Kasuma ovisi i kakva će zima biti. Hladna i posuha, haman.
(Jedna starija novembarska fotografija iz mog planinskog zavičaja)
Bošnjaka je, otprilike, 3/4 u Federaciji.
U udjelima, Federacija danas izgleda ovako: Bošnjaci 72 do 78 posto, Hrvati 16 do 19, Srbi, Ostali i neizjašnjeni 6 do 8. Na popisu 2013. bilo je 70, 22 i 7 posto.
Više na odgovor.ba/article/pogledi/2…
Bošnjaci sa 50,1 posto na 52,86.
U odnosu na ukupan procijenjeni broj stvarno prisutnog stanovništva u državi, oko 2,8 miliona, Bošnjaci danas čine između 50 i 55 posto ukupne populacije BiH. Najvjerovatnije je to oko 53 posto. Raspon ovisi o tri pretpostavke: koliko je Hrvata izvan crkvenih evidencija, koliko je Srba i Ostalih u Federaciji i koliko se brzo smanjivao broj Bošnjaka u RS-u.
VIŠE NA odgovor.ba/article/pogledi/2…
Na svakog kućnog selektora reprezentacije među Bošnjacima dođe još jedan samostalni majstor strateške nacionalne politike.
Sarajevski socijaldemokrati neće dopustiti imenovanje rukovodstva kantonalne skupštine sve dok ćevabdžinice u ponudu ne uvedu besplatno i obavezno pivo.
Kriza ustavnih sudova. Poljska, Hrvatska, Bosna i Hercegovina...
Sjajan tekst @SkenderVakuf Zašto ne treba uspoređivati Bosnu i Srbiju?
Ako hoćemo da razumijemo našu situaciju, ne trebamo se zagledati u Srbiju, jer mi nismo Srbija. Mi smo Bosna. I našoj bošnjačkoj i, šire, probosanskoj politici trenutno treba koncentracija vlasti. Jer, nama je još uvijek ministar policije Ramo Isak, bošnjački član Predsjedništva predstavlja 14 stranaka odluke u Vijeću ministara donose tri stranke, u federalnoj vladi šest stranaka, i još uvijek se ne zna ko pije, a ko plaća. Teško bi tu bilo shvatiti koga uopće rušiti. Vidjelo se to u februaru ove godine, kada su mladi bili na ulicama Sarajeva i sve je završilo (fiktivnom) ostavkom premijera Kantona Sarajevo, kojeg niko ni dotad nije držao premijerom.
VIŠE NA odgovor.ba/article/28680/
Šta nam brojke s tri biračka mjesta govore o izborima, HDZ-u i Hercegovini?
odgovor.ba/article/28567
